Mobbing odnosno zlostavljanje na radnome mjestu predstavlja neprijateljsku i neetičnu komunikaciju, koja je sustavno usmjerena od jednoga ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobbinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan ili se ne može obraniti te držan u njoj s pomoću stalnih zlostavljačkih (mobinških) aktivnosti. U članku je obrađeno nekoliko bitnih značajki zlostavljanja: ponašanja karakteristična za zlostavljača, organizacijski uzroci pojave, konflikt u poduzeću kao njegov povod, žrtva, izvanorganizacijski čimbenici njegova razvoja te posljedice zlostavljanja. Suvremeni poslovni svijet je kompleksan, dinamičan i promjenljiv te zahtijeva sve veću umješnost i sposobnost prilagodbe. Sukobi su dakako neizbježan dio svake organizacije, ali ih je menadžment dužan pravodobno prepoznati i njima upravljati radi sprječavanja štetnih posljedica za produktivnost i troškove poduzeća, radi zaštite zaposlenika te suzbijanja psihičkih i tjelesnih poremećaja koji nastaju psihičkim nasiljem i iskrivljenim oblikom ponašanja kakav je mobbing. On je problem suvremenog društva, nov i u nas nedostatno istražen oblik kršenja ljudskih prava. Zbiva se uglavnom na psihološkoj razini, negativno utječe na zdravlje i život, kvalitetu rada, proizvodnju i pružanje usluga, produktivnost i profitabilnost te značajno utječe na ekonomske gubitke u zajednici. Zlostavljanje na radnome mjestu treba rješavati multidisciplinarno: inicirajući zajedničke aktivnosti zaposlenika i uprave, uključujući medicinske stručnjake, pravnike, pa i društvenu zajednicu u cjelini. Što se u organizaciji više teži izvrsnosti koja se temelji na povjerenju i radnoj etici, to je veća vjerojatnost njegovog sprječavanja i rješavanja.
展开▼
